Redakcija
Prva automobilska nesreća na svijetu dogodila se u Ohio Cityju, u Sjedinjenim Američkim Državama 1891. godine.
Kroz veći dio 20. stoljeća grad Detroit u Michiganu bio je sinonim za američku automobilsku proizvodnju. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća to nije bio slučaj. Umjesto toga, inovatori iz Ohija u Clevelandu i drugdje iz te savezne države bili su na čelu ovog novog oblika transportne tehnologije.
Zbog važne uloge Ohija u ranoj automobilskoj industriji, ova savezna država bila je mjesto brojnih prvih događaja u povijesti automobila. Među tim prvim događajima bila je i prva automobilska nesreća. Godine 1891. James William Lambert sudjelovao je u prvoj automobilskoj nesreći u povijesti. Nesreća se dogodila u gradu Ohio Cityju u saveznoj državi Ohio. Lambertovo vozilo, prvi jednocilindrični benzinski automobil koji je prevozio Lamberta i Jamesa Swovelanda, udario je u korijen drveta zbog čega je automobil izmakao kontroli i udario u prikolicu. Ozljede u ovoj nesreći bile su lakše, a mora se uzeti u obzir da onda nije bilo prometnih gužvi koje bi zakomplicirale situaciju. Lambert je nastavio patentirati više od 600 izuma, uglavnom povezanih s automobilskom industrijom.
Ubrzo nakon toga, Lambert je pokušao prodati svoju novu “kočiju bez konja” široj javnosti, ali nije uspio. Nije mogao prodati nijedan od svojih automobila. Morao je prodati svoje poslovanje u Ohio Cityju i preselio se u Union City gdje je napravio stacionarne benzinske motore. Godine 1892. osnovao je tvrtku Buckeye Manufacturing Company i Lambert Gas and Gasoline Engine Company, za proizvodnju stacionarnih motora i poljoprivrednih strojeva. Godine 1893. pokrenuo je Union Automobile Company.
Lambert se preselio iz Union Cityja u Anderson (savezna država Indiana) oko 1893. godine. U Andersonu je nastavio s proizvodnjom, gdje je konačno uspješno proizvodio automobile. Njegova tvornica za proizvodnju automobila u Andersonu, Buckeye Manufacturing Company, proizvodila je do 2000 automobila godišnje početkom 1900-ih. Tijekom svog života imao je preko 600 patenata i zaslužan je za izum prijenosa frikcijskog pogona.
Lambert je ostao u Andersonu sa svojom obitelji do kraja života. John W. Lambert umro je 20. svibnja 1952. godine.
