Pretraži
Ne želimo biti grubi ali nemojte biti elektro-ovce – struja je miljama daleko od čistoće!

Ne želimo biti grubi ali nemojte biti elektro-ovce – struja je miljama daleko od čistoće!

Objavljeno: 05/07/2018 / Autor: Vozim HR / Foto : Newspress

Opća hajka na svaki mehanizam pogonjen derivatom nafte pomalo podsjeća na španjolsku inkviziciju. Nemojte biti elektro-ovce – struja je miljama daleko od čistoće!

Oduvijek se bojim proizvoda iza kojih stoje ogromne, skupe medijske kampanje. U njih spadaju predsjednički izbori, loše pivo i odnedavno (nažalost) električni automobili. I baš kao što me moćni PR stroj sponzoriran od strane interesnih skupina naoružanih petrodolarima i krvavim zlatom uvjerava da je netko čestit, pošten, domoljub s mojim interesima ispred njegovih, istim receptom mi sugerira da je neko pivo super jer njegova reklama košta  više od svemirskog programa kojeg je Tito uvalio JFK-u.

Znam jedno – dobrom pivu i poštenom čovjeku ne treba reklama

Što tek reći o elektro-križarskom ratu? Medijska salva s otrovom posipanih tipkovnica ubacuje u forsaž; benzinski motori ispadaju sotonski proizvod, jedini razlog polucije od izuma kotača, a samo vas jedan korak dijeli do života u utopijskom Elektrosvijetu, gdje su kuće od čokolade, prozori od marmelade a struja kao u Teslinim mislima besplatna i uvijek dostupna svima, čista i mirisna poput Lenora.

Nepostojanje besplatanog doručka

Do sada smo se svi (nažalost) naučili da ništa (ili skoro ništa) na ovom svijetu ne dolazi besplatno, od doručka na dalje. Forsiranje gradskih zona oslobođenih mrskih nam dizelaša i sličnih poganih izuma su naravno političke odluke, ne ekološke.

Da je političarima do ekologije onda bi zbrojali da se između 2014. i 2016. ispred Dubrovinka usidrilo 1.467 cruisera, a svaki od njih ima emisiju CO2 jednaku emisiji milijuna osobnih automobila. Pričamo o milijunu, onom sa šest nula iza jedinice. Malo je dvolično puštati te 300-metarske ubojice svega što pliva, roni, leti, hoda i diše na kugli zemaljskoj bez filtera čestica i katalizatora u samo srce hrvatskih prirodnih ljepota, dok će Vas mrki plavokutni poslušnik u Stanici za tehnički pregled srušiti na eko-testu za 0,1 g CO2 preko zadane norme.



Ja se brinem da prečesto ne palim svoj TDCi da bi svojoj djeci ostavio možda mrvicu čišći planet pa odem do grada biciklom, dok kapetan „Harmony of the Seas“ ujutro upali svoja dva 16 cilindrična motora koja po satu troše 5.212 l (250.000 l dizela dnevno) i bezbrižno pijucka kratki espresso iako će putovanje njegovog ubojice s krmom i palubom vjerojatno uzrokovati izumiranje bar dvije –tri vrste flore/faune prije sumraka.

Njemački nezavisni istraživač Friedrich je izračunao da veliki cruiser emitira pet tona dušikovog oksida i 450 kg finih čestica DNEVNO. Treba li napomenuti da dizel za brodove ima 3.500 puta više sumpora od dizela za cestovna vozila? Kratka matematika; prosječni cruiser (tako krucijalan za hrvatski turizam) emitira CO2 kao i 83.678 automobila, NOX kao 423.153 automobila, ima emisiju čestica kao 1,03 milijuna automobila i emisiju sumpornog dioksida kao (pazite sad ovo) 376.000.000,00 automobila. 3-7-6 milijuna. Kad smo već kod turizma, omiljeni zrakoplovi isto (gle čuda) ne lete na vilinskoj prašini – Airbus A320 troši 3,546 l kerozina/h uz emisiju CO2 od 9,149 kg/km, a biggie Boeing 747-700 je još bolji zagađivač -11,875 l/km uz emisiju od 30,638 kg/km. O vojnoj avijaciji bolje da ne pričamo..

Meni su električni automobili super ali kao tehnološka evolucija automobila a ne isforsirana briga za okoliš

Svi, od Emmaneulea Macrona do Britanaca najavljuju Sudnji dan za dizelske i benzinske motore negdje oko 2040.g. No, nitko od njih vam neće reći da elektroautomobili zagađuju jednako (ili skoro jednako) kao i „arhaični“ dizeli i benzinci.

Trancik Lab s Massachusetts Institute of Technology (MIT) je iznio istraživanje koje dokazuje da Tesla Model S P100D stvara 226g/km Co2, što je identično Mercedes-Benz Vianu, kombiju s dizelskim CDI motorom. O novim turbo-benzincima nećemo ni pričati, VW Polo 1.2 TSI ima nekih referentnih 107 g/km. Ukoliko dečki s MIT-a nekome nisu mjerilo, Norveško sveučilište za znanost i tehnologiju je prošle godine objavilo da „veća vozila s elektromotorom imaju veću emisiju u životnom ciklusu od malih konvencionalnih vozila“. O čemu se tu radi?




Sigurno da električna vozila MORAJU biti zelenija – nemaju ispušne cijevi, otkuda zagađenje?

OK, kao prvo nećemo odmah u Teslu ugurati stari 200D iz W123, njemu  u obranu moramo uzeti višu klasu, npr. BMW X5 50i Msport xDrive ima skoro identičnu emisiju. Ono što je svakom jasno je činjenica da energija koja puni baterije mora odnekuda doći. Osim poklonjene stare nuklearke iz američkog otpisa i 25 hidroelektrana i ostali izvori zagađuju okoliš. Da, sama vožnja elektroautomobila smanjuje emisiju, no povećana potreba za punjenjem istih znači sagorijevanje još više fosilnih goriva za stanice za punjenje koje pune atmosferu milijunima čestica zagađivača. Ne, nismo zaboravili da se u nekim dijelovima svijeta intenzivno radi na proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije (vjetar je navodno trenutno in a sunce je out) ali nemojte zaboraviti da najveći zagovornici električnih automobila (Kina) većinu svojih potreba za el energijom dobiva iz ugljena.

Skupi sprovod za baterije koji trenutno jedino Nissan (donekle) riješava

Pošto se i kod nas svi električni automobili  guraju pod vozila „nulte emisije“ većina ponosnih vlasnika misle da njihove velike mobilne elektrane grle stabla i zuje u čistoći, no to dakako nije slučaj. Drugi problem je autonomija – cilj svih proizvođača je 650 km do 2022., ali električni automobili trenutačno imaju smisla samo ako su mali – jer veliki automobili s velikim baterijama trebaju mnogo snage, a što više snage koriste – više zagađuju. Treći dio problema leži u baterijama. Iskopavanje ogromnih količina nikla, kobalta i litija znatno onečišćuju cijelu priču o čistoj energiji. Tako s prebacivanjem s nafte na struju ne rješavate problem – samo mu mijenjate ime. Po istraživanju iz 2009., nikal je osmi najgori metal što se tiče procesa iskopavanja i obrade za utjecaj na globalno zagrijavanje i zagađenje. U Kolumbiji (glavnom svjetskom izvozniku) su u porastu bolesti dišnih puteva i defekta pri rođenju povezanih s niklom. Litij je također tihi ubojica – na svaku tonu litija izvučenog iz južnomaeričkih pustinja ide tona CO2 po toni proizvedenog litij-karbonata.

Kada batrije umru rađaju se novi problemi – vjerojatno je da će u slijedećih 12 godina biti bačeno 11 milijuna tona starih litijskih baterija, od čega će samo 5% biti reciklirano. Stari Mercdes 200D i Golf trojka tdi odjednom zvuče znatno ekološki prihvatljiviji, zar ne? Četvrti problem leži u samoj proizvodnji – čelik, staklo, plastika i tkanine se proizvode vrlo neeekološki. Vrlo su rijetki elektro-automobili s čistom proizvodnjom, poput BMW-a i3 čija su sjedala izrađena iz plastičnih boca a karbonska karoserija je proizvedena u tvornici koja se pogoni strujom iz čiste hidrolektrane.

Mislite da zato u vožnji elektroautomobili ne zagađuju; krivo mislite – kao i svi drugi raspršuju zagađenje preko prašine s guma i kočnica. Polovica čestica u zraku dolazi od navedenih uzroka. Uzrok za kardiopulminarnu toksičnost? Naravno. Rješenje je vidljivo; naši gradovi ne trebaju više čistih automobila – trebaju jednostavno MANJE automobila.

Ukoliko i dalje ne odstupate od ideje savršeno čistog transporta napravite jednstavan korak – kupite bicikl. Sve ostalo što vozi – zagađuje, sviđalo se to vama ili ne



Eletrični automobili i onečišćenja

Povratak na vrhpointer
Zatvori X